Tanjir u usni mjeri vrijednost djevojke: Boličan obred plemena Mursi i Surma u Etiopiji

Plemena Mursi i Surma naseljavaju teško pristupačnu dolinu rijeke Omo. Iako su dvije etničke grupe sa vlastitim jezicima i identitetima, dijele gotovo identične stočarske običaje, društvenu strukturu i vizuelne tradicije po kojima su poznati širom svijeta.

Obred prelaska u odrasle

Kada djevojčica napuni 15 ili 16 godina, majka ili druga ženska rođaka presječe joj donju usnu i izvadi dva ili četiri donja prednja zuba. U usnu se ubacuje mali drveni klin kako rupa ne bi zarasla.

Tokom sljedećih nekoliko mjeseci ili godina stavljaju se sve veći glineni diskovi, koje žene same izrađuju i ukrašavaju. Rupa se rasteže dok usna ne postane dovoljno velika da prihvati tanjir prečnika i do 12–15 centimetara.

Uprkos čestoj zabuni na Zapadu da je praksa nastala kako bi žene učinile neprivlačnim robovlasnicima, za Mursije je tanjir simbol ženske zrelosti, ponosa i ljepote. Što je tanjir veći, djevojka je cjenjenija, a njen otac može dobiti veći miraz u stoci — ponekad i preko 50 grla. Danas djevojke imaju pravo da izaberu da li žele probušiti usnu, mada je društveni pritisak i dalje izuzetno jak.

Kultura ratnika i borba štapovima

Život muškaraca obilježavaju surovnost i demonstriranje snage. Posebno mjesto zauzima Donga — ritualna borba dugačkim, teškim štapovima. Mladići se bore bez zaštitne opreme s ciljem da onesposobe protivnika. Pobjednici stiču ogroman ugled u plemenu i naklonost djevojaka, ali ove borbe nisu bezazlene: opasne povrede, prelomi kostiju, pa i smrtni ishodi nisu rijetkost.

Svjedočanstva s terena

Istraživač i fotograf zabilježio je u dolini Omo: „Kada prvi put sretnete ženu iz plemena Mursi bez njenog tanjira, prizor je zapanjujući. Rastegnuta usna visi ispod brade. Međutim, onog trenutka kada stavi ukrašeni disk, njeno držanje se potpuno promijeni. Ona ne nosi taj tanjir sa stidom, već sa nevjerovatnim ponosom. Objasnila mi je da bez njega osjeća kao da je 'nekažnjeno obnažena'. Za njih, to je stvar identiteta — bez tanjira, nisi prava Mursi žena."

Djevojka iz plemena Suri, čije su izjave prikupljene u antropološkoj studiji, ispričala je: „Bilo je izuzetno bolno kada su mi presjekli usnu i izvadili zube. Sedmicama nisam mogla jesti ništa osim tečne kaše, a rana se lako inficirala. Ali nisam htjela da odustanem. Kada vidiš starije žene bez tanjira, svi o njima pričaju kao o lijenim ili plašljivim. Ja sam željela da se udam za dobrog stočara i da moja porodica bude ponosna na mene."

Izazovi modernog doba

Danas su Mursi i Surma izloženi velikim promjenama. Izgradnja brana na rijeci Omo i oduzimanje tradicionalnih pašnjaka ugrožavaju njihov stočarski način života. S druge strane, masovni turizam donio je novi vid ekonomije: turisti plaćaju fotografisanje žena s tanjirom, što je promijenilo odnos plemena prema sopstvenim običajima — od svetog obreda do izvora brze zarade.