Španski pisac Mark Kasals o BiH: knjiga „Kamen ostaje“ kroz 16 ljudskih sudbina
Pisac koji već dvije decenije istražuje Balkan govori o stereotipima, raznolikosti i otporu Bosne
Španski pisac i prevodilac Mark Kasals, koji se Balkanom bavi od 2005. godine, Bosnu i Hercegovinu je u novoj knjizi „Kamen ostaje“ predstavio kroz 16 ličnih priča, a ne kroz politiku i rat. U razgovoru je govorio i o stereotipima koje stranci imaju o zemlji.
Kasals kaže da je na Balkan stigao pomalo slučajno — želio je raditi kao prevodilac za Evropsku uniju, pa je naučio bugarski i preselio se u Sofiju. Međutim, prava strast, kako navodi, došla je s putovanjima kroz zemlje bivše Jugoslavije, a posebno kada je otkrio Bosnu. Tada mu je, kaže, postalo jasno da Balkan neće biti samo epizoda u njegovom životu.
Objašnjava da je Bosnu odlučio prikazati kroz ljude jer je smatrao da se u inostranim prikazima njeni stanovnici prikazuju apstraktno, a on je želio istaći njihovu snagu i ljudskost. Vjeruje da male lične priče mogu najbolje osvijetliti veliku historiju. Većinu protagonista knjige poznaje više od deset godina, a tek ih je ispitivanjem o životima otkrio priče za koje nije ni slutio da postoje.
Naslov knjige, „Kamen ostaje“, potiče od francuskog putnika Alberta Bourdeauxa, koji je početkom 20. stoljeća zapisao da ga Bosna podsjeća na natpis s jedne hajir-česme: „Voda otiče, kamen ostaje“. Kasals to vidi kao metaforu otpora i ljudi iz knjige i same Bosne prema nedaćama historije.
Govoreći o tome šta stranci najčešće pogrešno razumiju o BiH, pisac ističe da i dalje postoji stereotip o Balkanu kao prostoru primitivnih naroda koji se međusobno mrze i povremeno ratuju. Zato je lične priče povezao s historijskim, ekonomskim, sociološkim i kulturnim kontekstom, ali i s književnošću, muzikom, filmom i hranom, kako bi Bosna bila prikazana izvan nacionalizama i ratova.
Po njegovom mišljenju, ljudi u BiH često, pod uticajem političke frustracije i nacionalizama, ne cijene dovoljno vlastitu nacionalnu, kulturnu i vjersku raznolikost, koja gledano izvana djeluje fascinantno. Ona je, kaže, istovremeno blagoslov i prokletstvo Bosne.
Strancu koji želi razumjeti Bosnu preporučuje roman „Na Drini ćuprija“ Ive Andrića, u kojem su, uprkos svim kontroverzama, ljepota i tragedija bosanske raznolikosti prikazane s velikom narativnom snagom.
Na pitanje kako bi jednom rečenicom objasnio šta je Bosna, Kasals ostaje pri Bourdeauxovim riječima: „Voda otiče, kamen ostaje“ — otpornost prema tragediji, bez gubitka volje za životom, čini mu se posebno karakterističnom za ovu zemlju.
Tekst je prepričan prema pisanju portala Avaz.ba. Original pročitajte na Avaz.ba.
Podijelite
