Rikardo Druškić u Sarajevu otvara izložbu o futurističkom svijetu xantea 2502
Imerzivno iskustvo na granici slikarstva, animacije i virtualne stvarnosti stiže u Historijski muzej
Izložba „Imerzivne stvarnosti: TRANSmedijalni Futurizam“ Rikarda Druškića biće otvorena 15. oktobra u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a posjetitelje vodi u imaginarni univerzum XANTEA 2502 i priču o junaku Blu.
Posjetitelji će kroz multidisciplinarni projekt moći zakoračiti u futuristički svijet u kojem se prepliću mitologija, tehnologija i pitanja ljudskog identiteta. Izložba spaja slikarstvo, animaciju, film, zvuk, svjetlosne instalacije i virtualnu stvarnost.
U središtu priče nalazi se Blu, glavni junak ovog umjetničkog univerzuma, koji nosi poruku o važnosti ljubavi, empatije i odgovornosti prema planeti. Uoči otvaranja izložbe Blu je gostovao kod novinarke Emele Burdžović, kojoj je govorio o razlozima svog dolaska i poruci koju želi prenijeti čovječanstvu.
„Dolazim iz budućnosti, sa planete XANTEA 2502. Naša namjera je da prenesemo poruku. Ne želimo ništa loše čovječanstvu. Naprotiv. Došli smo u ljubavi, ali ono što vidimo na vašoj planeti nije dobro. Ako nastavite ovim putem, uništit ćete svoju planetu", poručio je Blu, naglašavajući da njegov dolazak treba podsjetiti ljude na vrijednosti koje su možda zaboravili.
Radnja smještena na izmišljenu planetu u 2502. godini
Radnja XANTEE odvija se na izmišljenoj planeti u 2502. godini, gdje zajedno postoje mitološka bića, svjesni roboti i futuristički pejzaži. Kroz priču o Bluu, njegovom ocu Solomonu i majci Liri, šamanki koja predstavlja vezu s drevnim i duhovnim svijetom, Druškić istražuje teme porodičnog nasljeđa, unutrašnjih sukoba i potrage za vlastitim identitetom.
Dodatnu dimenziju univerzumu daje animirani film „Blu: Long Night of the Soul", nastao u saradnji sa Sašom Peševskim, koji produbljuje psihološke i simboličke aspekte glavnog lika.
Značaj projekta ogleda se i u njegovom promišljanju savremenog društva. Kroz priču o autonomnim mašinama koje tragaju za samospoznajom, XANTEA otvara pitanja slobode izbora, nadzora, algoritama i sve izraženijeg utjecaja tehnologije na ljudski život.
Kako ističe Elma Hodžić u kritičkom osvrtu na ciklus XANTEA 2502, sukobi robota s pitanjima identiteta, svrhe i morala predstavljaju svojevrsnu alegoriju ljudskog stanja. Prema njenom tumačenju, projekt ukazuje na važnost mitoloških struktura u razumijevanju etičkih i egzistencijalnih dilema savremenog čovjeka.
XANTEA je nastala povezivanjem dva ranija Druškićeva ciklusa: „Embodiment of the Invisible", posvećenog podsvijesti i mitologiji, te „Mundus Novus", koji se bavi tehnološkom revolucijom. Razvoj virtualnog iskustva trajao je približno tri godine i zahtijevao je značajna finansijska ulaganja, a polazište su bile originalne slike pretvorene u trodimenzionalne prostore.
Izložba će biti otvorena do 15. novembra, a ulaznice su dostupne putem platforme Fiestalama. Projekat su podržali Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Telemach, Blum Institut, Submarine i MAPTOBE.
Rikardo Druškić rođen je 1990. godine u Zagrebu, a živi i stvara u Sarajevu. Bavi se slikarstvom, muralima, ilustracijom i digitalnom umjetnošću, a izlagao je u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, uključujući New York, Berlin, Brisel, Beč i Barcelonu. Među finalistima takmičenja Art Revolution Taipei bio je 2014. godine, kada su dva njegova rada predstavljena i na ekranima njujorškog Times Squarea.
Tekst je prepričan prema pisanju portala Avaz.ba. Original pročitajte na Avaz.ba.
Podijelite
