Mirjana Karanović dolazi u Sarajevo na 66. Mess s predstavom „Njih više nema“
Proslavljena glumica u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je o ratovima devedesetih, slobodi, položaju žena i mladim glumcima
Jedna od najprepoznatljivijih imena regionalnog glumišta, Mirjana Karanović, gostuje na 66. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu. Predstavu „Njih više nema“ izvest će 10. oktobra u 18.00 sati u Sarajevskom ratnom teatru SARTR, a njome se zatvara Mala scena festivala.
Karanović je za "Dnevni avaz" govorila o ulozi žene koja živi između stvarnosti, sjećanja i zamišljene porodice, te je istakla da se s tako nečim ranije nije susretala ni u literaturi, ni na filmu, ni u pozorištu.
„Trebalo mi je dosta vremena da shvatim na koji način ona priziva i kako živi sa svojom izgubljenom, ali i nekom izmišljenom porodicom“, ispričala je glumica, dodajući da je linija između mašte i stvarnosti u toj predstavi veoma tanka.
Govoreći o ratovima devedesetih, Karanović je istakla da joj nikad nije bilo teško govoriti o onome što se zaista dešavalo i da se nikad nije skrivala iza velikih ideja o vjeri ili naciji. Najteže joj je palo što se rat vodio na teritoriji zemlje koju je obožavala i koju su, kaže, činile različite lokalne kulture, jezici i dijalekti.
„Najteže je to što su svi ti ljudi koji su ginuli zapravo poginuli uzalud, jer ništa dobro iz toga nije proizašlo. Mrzimo se i dalje, to jest, ta se mržnja podstiče. Ono što nas najviše zbližava jeste upravo kultura“, rekla je Karanović.
MESS je, kaže, uvijek bio za nju festival s ugledom, a zajedno s BITEF-om važan dio njenog profesionalnog razvoja.
Sloboda kao najvažnija vrijednost
Sarajevska publika može je gledati i u predstavi „Marlene Dietrich: pet tačaka optužnice“ Narodnog pozorišta Sarajevo. Za glumicu je sloboda najvažnija stvar u životu i nikad nije dozvolila da joj itko oduzme, niti bi je mijenjala za zlatne kaveze, privilegije ili nagrade.
O položaju žena smatra da se promjene u zajednici dešavaju sporo te da žene i danas imaju mnogo problema s time kako sebe posmatraju i kako ih drugi vide, u čemu, kaže, ima dosta zastarjelog patrijarhalnog. Podsjetila je i da je njena baka rodila sedmoro djece, a da je samo troje preživjelo, te istakla da danas žene imaju mnogo više mogućnosti i da ih treba iskoristiti.
Mlade glumce ne smatra više opterećenim potrebom da budu viđeni nego ranije generacije – razlika je, smatra, samo u tome što je danas sve vidljivije zbog brojnih medija.
Ono što u umjetnosti smatra važnim ne može se svevesti na jednu stvar: sloboda, istina, empatija i hrabrost idu zajedno, uz ljubav, poštovanje, radoznalost, strast i razumijevanje. Posebno naglašava istrajnost – čovjek, kaže, ne smije lagati sam sebe.
Tekst je prepričan prema pisanju portala Avaz.ba. Original pročitajte na Avaz.ba.
Podijelite
