Dramadžiluk ponovo u Sarajevu: četiri dana scenskih čitanja od 5. do 8. oktobra
Program četvrtog izdanja predstavljen u okviru 66. MESS-a, sa posvetom Slobodanu Šnajderu

Program novoizdanja Dramadžiluka predstavljen je danas na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Publika će od 5. do 8. oktobra, u sklopu 66. Internacionalnog teatarskog festivala MESS, moći pratiti programe posvećene dramskim autorima i njihovim tekstovima.
O konceptu ovogodišnjeg izdanja novinarima su na konferenciji za štampu govorili selektor Almir Imširević, producentica Hana Bajrović, prodekan ASU Adnan Lugonić, kao i reditelji Aleš Kurt i Saša Peševski.
Imširević je objasnio da se drame uvrštene u program bave temama prisutnosti i traume, navevši da pozorišna forma objedinjuje ono što je bilo, što jeste i što će doći.
„Teatar je sadašnjost koja ne prolazi. Vrijeme u kojem ne umijemo govoriti pretvorimo u ono u kojem čitamo", poručio je selektor.
Svečano otvaranje zakazano je za 5. oktobar, s početkom u 17:30 sati na Otvorenoj sceni Obala. Publika će tada moći vidjeti scensko čitanje komada „Mašina za sabiranje" Elmera Ricea, koje potpisuje Aleš Kurt.
Kurt je ispričao da scensko čitanje ne mora ostati puka forma, već da se može izgraditi kao ravnopravan teatarski izraz. Podsjetio je i da je Riceov tekst star više od jednog vijeka, ali da je i dalje iznenađujuće aktuelan.
„Ovaj tekst je izuzetno savremeno napisan i iznenađujuće savremen u dramaturgiji. Mislim da je to jedan jednostavan i legitiman put da nastane teatarska čarolija", kazao je Kurt.
Govoreći o saradnji Akademije s festivalom MESS, Lugonić je izrazio zadovoljstvo što Otvorena scena Obala po koju godinu zaredom ugošćava Dramadžiluk. Posebno se osvrnuo na posvetu Slobodanu Šnajderu, kojeg je opisao kao jednog od najznačajnijih dramskih autora južnoslavenskog prostora.
„Posebno mi je drago što će ovogodišnji Dramadžiluk biti posvećen nedavno preminulom Slobodanu Šnajderu, čiji opus zauzima posebno mjesto u našoj dramskoj književnosti i teatarskoj kulturi. Publika će kroz javno čitanje imati priliku ponovo otkriti koliko je njegov dramski jezik živ, relevantan i poticajan za današnji teatar", rekao je Lugonić.
Drugi dan programa, 6. oktobra, donosi scenska čitanja komada „Sitnice" Susan Glaspell i „Tekst za teatar" Antonine Krime – oba u režiji Tanje Miletić Oručević. Za srijedu, 7. oktobar, najavljen je scenski kolaž „Šnajderov svlak" prema tekstu Slobodana Šnajdera, u režiji Saše Peševskog.
Peševski je pojasnio da je kolaž nastao polazeći od Šnajderove drame „Hrvatski Faust", ali i njegovih intervjua i zapisa o njegovom životu. Susret s djelom pisca koji je duboko vjerovao u društvenu moć umjetnosti ima, dodao je, i osobenu težinu za njega.
„Susret sa Šnajderovim djelom došao mi je u trenutku kada se i sam pitam koliko je važno baviti se umjetnošću. On je pripadao generaciji ljudi koja je zaista vjerovala da umjetnost mijenja društvo i upravo se tim pitanjem sada bavim kroz ovaj scenski kolaž", rekao je Peševski.
Zatvaranje je rezervisano za 8. oktobar, kada će biti izvedena radio-drama „Smrt na fotografiji" Tvrtka Kulenovića.
Uz scenske programe, planira se i pokretanje online platforme za arhiviranje dramskih tekstova, koja bi omogućila lakši pristup ovim djelima, njihovo čuvanje i popularizaciju.
Sama ideja Dramadžiluka rodila se davne 2012. godine, ali je publika prvi program vidjela tek jedanaest godina poslije.
Podsjetimo, sva dešavanja počinju u 17:30 sati na Otvorenoj sceni Obala Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Na samom kraju konferencije, Imširević je mladom dramskom piscu Arminu Behremu čestitao na nagradi za najbolji dramski tekst, osvojenoj na festivalu u Zenici, uz izraze podrške njegovom daljem radu.
Četvrtim izdanjem, Dramadžiluk i dalje gradi prostor u kojem se susreću autori, njihovi tekstovi, teatarski stvaraoci i publika, čime dramski tekst ostaje u centru pažnje sarajevske teatarske scene. Vizualni identitet programa pripada scenografkinji i kostimografkinji Adisi Vatreš Selimović, koja je stalna saradnica projekta, odnosno dizajnerki Sanji Kulenović, koja je potpisala plakat.
Tekst je prepričan prema pisanju portala Avaz.ba. Original pročitajte na Avaz.ba.
Podijelite