Zašto se nakon neke hrane odmah traži još hrane? Nije uvijek stvar u gladi
Na osjećaj sitosti utiču sastav obroka, brzina jedenja, navike, ali i način na koji mozak reaguje na ukusne namirnice
Pojedete obrok, a već nekoliko minuta kasnije tražite nešto slatko ili slano? Nije nužno da ste i dalje gladni — razlozi mogu biti mnogo složeniji nego što se na prvi pogled čini.
Nekada završimo obrok, a već nekoliko minuta kasnije imamo osjećaj da bismo mogli pojesti još nešto. Posebno se to dešava nakon određene hrane, kada nas umjesto prijatne sitosti prati želja za još jednim zalogajem, nečim slatkim ili grickalicama. Iako djeluje kao da je tijelo jednostavno „gladno", razlog može biti složeniji — obrok siromašan proteinima i vlaknima kraće nas drži sitim, dok vrlo ukusna hrana lako podstiče želju da nastavimo jesti. Zato nije svaki osjećaj „mogla bih još nešto" znak da nam zaista treba novi obrok.
Šta je na tanjiru
Veliku ulogu igra ono što jedemo. Hrana bogata proteinima i vlaknima obično doprinosi dužem osjećaju sitosti, dok obroci zasnovani pretežno na brzo svarljivim ugljenim hidratima mogu ostaviti utisak da ćemo uskoro opet biti gladni. To ne znači da su pecivo, tjestenina ili slatkiši „zabranjena hrana", već da će obrok s različitim grupama namirnica često biti zasitniji. Nekada nije problem u količini, nego u tome što obrok jednostavno nije bio dovoljno uravnotežen.
Tu je i brzina jedenja. Kada obrok pojedemo za nekoliko minuta, naročito dok gledamo telefon, televiziju ili radimo, lako je da ne obratimo dovoljno pažnje na signale tijela. Osjećaj sitosti ne mora doći istog trenutka kad završimo posljednji zalogaj. Zato kratka pauza nakon obroka može biti dovoljna da shvatimo da nam zapravo ne treba još hrane — nekada smo već siti, samo tijelu treba malo vremena da nam to „saopći".
Glad ili samo želja?
Postoji velika razlika između gladi i želje za određenom hranom. Možda nismo gladni, ali nam se baš jede čokolada koju imamo u fioci, kokice uz film ili kolač koji smo upravo vidjeli. Miris, izgled, ukus, navika i sama dostupnost hrane mogu pokrenuti želju za jelom. Zato je korisno pitanje: „Da li bih sada pojela bilo šta?" Ako bismo pojeli pravi obrok, vjerovatnije je da je u pitanju glad; ako nam se jede samo jedna konkretna stvar, možda je riječ o želji, a ne o fizičkoj gladi.
Sljedeći put kada pomislite „Kako sam opet gladna, a upravo sam jela?", ne zaključujte odmah da je problem u vašem apetitu. Obratite pažnju na to šta i koliko brzo ste jeli i da li vam se zaista jede bilo šta ili samo određena namirnica. Ne moramo se odreći hrane koju volimo niti analizirati svaki osjećaj gladi do detalja. Dovoljno je da bolje upoznamo vlastite signale — jer ponekad tijelo zaista traži više energije, a ponekad samo još jedan zalogaj uživanja.
Podijelite
