Devet razloga zbog kojih supa od paradajza zaslužuje češće mjesto na trpezi

Ako ste mislili da kuhanje umanjuje dobrobiti paradajza, vrijedi znati suprotno: toplinska obrada može povećati koliko će organizam zapravo iskoristiti likopen. Zato se kuhana jela od paradajza, poput sope, smatraju dobrim načinom unosa ovog spoja.

Jedan veći paradajz donosi vitamin C, vitamin K, vitamin A i kalij, uz određenu količinu vlakana. Posebno je bogat karotenoidima, među kojima likopen zauzima glavno mjesto.

Kad je riječ o srcu, likopen, vitamin C i drugi biljni spojevi iz paradajza predmet su istraživanja zbog mogućeg zaštitnog djelovanja. Veći unos proizvoda od paradajza povezuje se s boljim vrijednostima nekih pokazatelja masnoća u krvi, a likopen se proučava i zbog mogućeg utjecaja na krvni pritisak. Sopa od paradajza, međutim, nije lijek — samo dio uravnoteženog režima ishrane.

Za oči su bitni karotenoidi i vitamin A koji učestvuju u održavanju normalnog vida. Antioksidansi iz paradajza proučavaju se i zbog moguće zaštite očiju od oksidativnog stresa te promjena koje donosi starenje. U zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, inače, sudjeluju likopen, flavonoidi te vitamini C i E.

Znanstvenici istražuju i povezanost većeg unosa likopena s manjim rizikom od nekih hroničnih bolesti, među kojima su i pojedine vrste raka. Ipak, ni paradajz ni sopa od paradajza ne mogu se smatrati lijekom protiv raka.

Koža je još jedna oblast koja zanima istraživače. Likopen i beta-karoten proučavaju se zbog mogućeg zaštitnog djelovanja, a neka istraživanja ukazuju da ishrana bogata tim spojevima može pomoći koži u zaštiti od oštećenja uzrokovanih UV zračenjem. To, dakako, ne znači da paradajz može zamijeniti kremu sa zaštitnim faktorom.

Zdravlje kostiju je sedmi razlog: pojedina istraživanja ukazuju na moguću povezanost likopena s očuvanjem mineralne gustoće kostiju, pa se paradajz i drugi izvori karotenoida proučavaju i u kontekstu osteoporoze.

Osmi razlog tiče se muške plodnosti. Kako oksidativni stres može utjecati na kvalitet i pokretljivost spermatozoida, pretpostavlja se da antioksidansi mogu imati određenu zaštitnu ulogu. Jedno manje istraživanje zabilježilo je poboljšanje pokretljivosti spermatozoida nakon većeg unosa proizvoda od paradajza, ali to nije dovoljno da bi se sopa smatrala terapijom za neplodnost.

Konačno, paradajz je dobar izvor vitamina C, koji doprinosi normalnom radu imunološkog sistema. Vitamin C se proučava i u vezi s prehladom — odgovarajući unos može utjecati na trajanje i jačinu simptoma, ali ne postoji lijek koji će spriječiti svaku infekciju.

Dobra vijest je da se sopa od paradajza sprema tokom cijele godine: zimi topla, a u toplijim mjesecima hladna, poput gazpacha. Vrijedi, međutim, paziti na recept — obilje soli, vrhnja ili masnoće može bitno promijeniti nutritivnu sliku obroka. Jednostavna kombinacija paradajza, povrća i umjerene količine kvalitetnog ulja dobar je način da na tanjir stigne više povrća i korisnih biljnih spojeva.

**Recept (za četiri osobe)**

Potrebno je: 2 dl domaćeg pasiranog paradajza, 1 kašičica bijelog luka u prahu i nekoliko kapi bučinog ulja.

Operite paradajz i isijeckajte ga na manje komade, pa ga s pasiranim paradajzom, maslinovim uljem, peršunom, bijelim lukom u prahu i nekoliko listova svježeg bosiljka stavite u lonac. Posolite, pobiberite, dobro promiješajte i kuhajte na srednje jakoj vatri oko 20 minuta, dok paradajz potpuno ne omekša. Povremeno promiješajte i, ako je sopa pregusta, razrijedite je malo vode.

Gotovu smjesu usitnite štapnim mikserom dok ne postane glatka i kremasta, pa po potrebi dodatno začinite. Služi se topla, a prije serviranja je obogatite nekoliko kapi bučinog ulja, malo svježeg bosiljka i posipanjem susama.

Tekst je prepričan prema pisanju portala Avaz.ba. Original pročitajte na Avaz.ba.