Visok krvni pritisak često prolazi bez simptoma: Godinama može oštećivati srce, mozak i bubrege
Odsustvo tegoba ne znači da je sve u redu — jedino pravilno mjerenje otkriva problem
Možete se osjećati sasvim dobro, bez glavobolje i vrtoglavice, a krvni pritisak vam ipak može biti opasno visok. Hipertenzija se zbog toga često naziva "tihim ubicom" — može godinama oštećivati organizam bez jasnih upozorenja.
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od najvažnijih faktora rizika za bolesti srca i krvnih sudova. Problem je u tome što mnogi ljudi ne osjećaju nikakve tegobe, pa odgađaju mjerenje i ljekarski pregled. Međutim, odsustvo simptoma ne znači da je sve u redu. Dugotrajno povišen pritisak opterećuje krvne sudove i može povećati rizik od srčanog i moždanog udara, oštećenja bubrega i drugih ozbiljnih komplikacija.
Glavobolja nije pouzdani pokazatelj
Iako je mnogi povezuju s hipertenzijom, glavobolja često izostaje čak i kada je pritisak znatno povišen. Vrtoglavica, zujanje u ušima i umor također nisu dovoljni da se na osnovu njih utvrdi postoji li problem. Jedini pouzdan način da se on otkrije jeste pravilno mjerenje. Ako dobijete povišene vrijednosti, ponovite mjerenje nakon nekoliko minuta odmora i obratite se ljekaru radi procjene, naročito ako se takvi rezultati ponavljaju.
Na krvni pritisak utiču brojni faktori: genetika, godine, prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost, pušenje, alkohol i prevelik unos soli. Hronični stres također može doprinijeti povišenim vrijednostima, mada nije jedini uzrok.
Dobra vijest je da određene promjene u svakodnevnim navikama mogu pomoći — manje slane hrane, više povrća i voća, redovno kretanje, kvalitetan san i održavanje zdrave tjelesne težine. Ipak, kada je terapija potrebna, zdrave navike ne smiju biti zamjena za lijekove koje je propisao ljekar.
Ne prekidajte terapiju samoinicijativno
Jedna od najčešćih grešaka jeste prekidanje terapije čim se pritisak normalizuje. Neki ljudi zaključe da su ozdravili i da im lijekovi više nisu potrebni, ne shvatajući da je upravo terapija možda zaslužna za dobre rezultate. Hipertenzija često zahtijeva dugoročno praćenje i liječenje, a svaku promjenu doze ili prekid uzimanja lijekova treba dogovoriti s ljekarom.
Korisno je i voditi dnevnik mjerenja — bilježiti vrijednosti u različito doba dana i ponijeti rezultate na kontrolu. Tako se dobija realnija slika o tome kako se pritisak ponaša u svakodnevnim uslovima.
Posebnu pažnju treba obratiti na vrlo visoke vrijednosti. Ako pritisak iznosi 180/120 mmHg ili više, sačekajte najmanje jedan minut i ponovite mjerenje. Ako je i dalje toliko visok, odmah zatražite medicinski savjet. Ukoliko se uz takve vrijednosti pojave bol u grudima, otežano disanje, iznenadna slabost, utrnulost, poremećaj govora ili vida, ne čekajte da simptomi prođu — pozovite hitnu pomoć.
Visok pritisak ne mora izazvati upozorenje koje ćete jasno prepoznati, ali redovne kontrole, pravovremena terapija i odgovorne životne navike mogu znatno smanjiti rizik od ozbiljnih posljedica. Zato ne čekajte tegobe da biste provjerili ono što je moguće izmjeriti za svega nekoliko minuta.
Napomena: Navedena granična vrijednost od 180/120 mmHg preuzeta je iz originalnog materijala, koji ne navodi izvor ni nadležnu zdravstvenu instituciju — stoga se ta preporuka do daljnjeg ne može smatrati zvanično potvrđenom. Za liječničke preporuke uvijek se konsultujte sa svojim ljekarom.
Podijelite
