Zašto tegobe s varenjem ne treba mjesecima prećutkivati?

O zdravstvenim problemima koji se tiču varenja i pražnjenja rijetko se govori napolju – mnogima je neprijatno da ih iznesu pred bilo kime, pa čak i pred ljekarom. Ako se crijevni rad tu i tamo izmijeni, to još ne mora značiti da nešto nije u redu. Međutim, kada se tegoba zadrži, vraća ili postaje izraženija, čekanje mjesecima nije pametno. Krvarenje, bol, izmijenjen ritam ili izgled pražnjenja i slične neobične pojave mogu imati različite uzroke.

Dijagnozu ipak ne treba postavljati samome sebi – pametnije je pratiti šta se dešava i zatražiti stručno mišljenje čim za to ima osnova.

Zašto hemoroidi izazivaju neprijatnost?

Svrab, peckanje, osjećaj nelagode, bol ili trag svijetlocrvene krvi nakon odlaska u toalet – sve su to pojave koje mogu pratiti hemoroidalne probleme. Na njihov nastanak i pogoršanje mogu uticati različiti faktori, među kojima su naprezanje pri pražnjenju i zatvor. Ipak, ne treba odmah zaključivati da iza svakog krvarenja stoji upravo ta dijagnoza. Kada se krv javlja iznova, kada je ima više ili kada se pridruže drugi znakovi, pregled pomaže da se pronađe pravi uzrok i odredi odgovarajući dalji postupak.

U blažim situacijama prvi korak za većinu jeste neki lokalni preparat. Krema za hemoroide, zavisno od sastava i prirode tegobe, može pomoći kod pojedinih simptoma – svraba, nadraženosti ili nelagode. Ali ona ne rješava sve moguće uzroke smetnji u analnoj regiji, a njeno korištenje ne smije poslužiti kao izgovor da se pregled stalno odgađa ako se simptomi ne povlače. Prije nego što se krema koristi dugo ili kod izraženijih tegoba, dobro je poslušati mišljenje ljekara ili farmaceuta i slijediti uputstvo konkretnog preparata.

Krvarenje nema uvijek isti uzrok

Iza jednog simptoma mogu stajati različita stanja, pa se oslanjanje na tuđa iskustva ili ono što se pročita na internetu ne isplati kao dijagnostička metoda. Krvarenje iz rektuma može biti vezano za hemoroide, ali postoje i druga stanja koja ga mogu izazvati. Ljekaru će pomoći podaci o tome koje je boje krv i kako često se pojavljuje, koliko dugo tegobe traju, da li su se izmijenile navike pražnjenja, ima li bolova, da li je tjelesna težina pala, koje lijekove osoba koristi, te šta se nalazi u ličnoj i porodičnoj anamnezi. Tek iz cjeline se donosi odluka o eventualnim dodatnim pregledima.

Ako ljekar procijeni da treba pregledati unutrašnjost debelog crijeva, može preporučiti kolonoskopiju. Osobe koje traže gdje se ona radi u Beogradu mogu naići na različite zdravstvene ustanove – a pri odabiru se isplati sagledati stručnost medicinskog tima, kako izgleda priprema, da li postoji mogućnost sedacije kada je opravdana i koja uputstva se dobijaju prije i poslije zahvata. Razlog za kolonoskopiju može biti određeni simptom, raniji nalaz ili preventivni pregled, zavisno od ličnog rizika i preporuke ljekara. Samo postojanje hemoroida, međutim, ne znači da je kolonoskopija nekome automatski potrebna.

Koliko znače svakodnevne navike?

Kada su u pitanju zatvor i naprezanje, na ishod mogu uticati i dnevne navike. Dovoljan unos tečnosti, fizička aktivnost i dovoljno vlakana u ishrani mnogima pomažu da pražnjenje postane redovnije. Takođe, ne treba provoditi predugo vrijeme na toaletu bez potrebe, niti zanemarivati poriv za pražnjenjem. Ipak, promjena navika nije zamjena za dijagnostiku kad postoje simptomi koji traže pregled – ona može biti samo dio šire brige o zdravlju probavnog sistema.

Strah i neprijatnost znaju naveći čovjeka da sedmicama iskušava razne preparate dok istovremeno razmišlja šta bi moglo biti uzrok simptoma. Razgovor s ljekarom često je najjednostavniji način da se taj krug prekine. Posebno je važno ne odgađati ljekarsku procjenu kod jačeg ili ponovljenog krvarenja, crne stolice, jakog ili sve goreg bola, neobjašnjivog gubitka težine, slabosti i drugih novih ili upornih promjena. Pravovremena reakcija ne znači da treba pretpostavljati najgore – znači da se utvrdi stvarno stanje i na osnovu toga odabere ispravan sljedeći korak.