Svjetski dan artritisa: Upala zglobova nije normalan dio starenja

Pola sata razgibavanja ujutru dok prsti „krenu da slušaju", šoljica kafe koja izgleda teža nego prije — takve tegobe često se protumače kao normalna posljedica prelaska pedesete. Poruka koju nosi Svjetski dan artritisa je drugačija: bol u zglobovima i jutarnja ukočenost nisu sudbina, već signal da nešto treba preduzeti.

Bolest ne bira uzrast. Artritis može zadesiti i one koji vjeruju da im to ne prijeti, a što se znakovi ranije prepoznaju, veće su šanse da se pokretljivost očuva.

Dvije najčešće vrste, slične posljedice

Iako se o artritisu često govori kao o jednoj bolesti, vrsta ima više. Dvije su najzastupljenije: osteoartritis, čiji je uzrok habanje hrskavice, i reumatoidni artritis — autoimuni poremećaj kod kojega tijelo napada vlastite zglobove. Koljena, kukovi i prsti najčešće su meta artroze, dok reumatoidni artritis prvenstveno pogađa šake i ručne zglobove.

Uzroci su različiti, ali posljedice slične: bol i gubitak pokretljivosti. Prema dostupnim procjenama (NEPOTVRĐENO — u izvoru nije navedeno od koga potiču), u svijetu s nekom vrstom artritisa žive milioni ljudi, a broj oboljelih raste sa godinama. U Evropi se broj oboljelih mjeri desetinama miliona — upravo zato ovaj dan postoji, da se o problemu govori glasno.

Kada ukočenost nije umor

Postoje jasne razlike između običnog zamora i upale. Ako ujutru ukočenost traje duže od pola sata, ili je zglob otječen, topao i crven — ne radi se o starenju. Znak upozorenja je i simetrija tegoba: kada istovremeno bole oba koljena ili obje šake, češće je riječ o sistemskoj bolesti. Pažnju zahtijeva i bol koji se jača noću ili poslije mirovanja.

Kada bol onemogućava svakodnevne pokrete — vezivanje pertli, držanje šolje ili otvaranje poklopca na tegli — pravi je trenutak za posjetu ljekaru. Rana dijagnoza mijenja tok bolesti: ljekar može naručiti analize krvi, snimanje i propisati odgovarajuću terapiju, a šanse za očuvanje pokretljivosti veće su što se liječenje ranije započne.

Pokret, tanjir i kilaža

Ništa zglobovima ne prija kao pokret. Plivanje, vožnja bicikla i šetnja ojačavaju mišiće koji nose zglob i smanjuju pritisak na njega, a već deset minuta istezanja ujutru može ublažiti ukočenost i pripremiti tijelo za dan. Bitno je slušati vlastito tijelo i vježbe koje prijaju ponavljati.

Na ishrani se takođe može mnogo izgraditi. Masna riba, orasi, maslinovo ulje i povrće djeluju protiv upale, a mjesto u kuhinji imaju i đumbir i kurkuma. Višak kilograma dodatno opterećuje koljena i kukove, pa je održavanje tjelesne težine dio zaštite zglobova — kao i dovoljan unos tečnosti, jer i hrskavica voli hidrataciju.

Podrška koštanoj sistemu

Kosti i zglobovi funkcionišu kao tim, pa podrška treba da bude zajednička. Kalcijum uz vitamine D i K2 čini kombinacija koja drži kosti jakim, a time i zglobove stabilnim.

Vitamin D je naročito bitan u jesenjim i zimskim mjesecima, kada ga od sunca ima malo. Ovi sastojci ne liječe artritis, ali doprinose zdravlju koštanog sistema dok se rješava uzrok bolova. O uzimanju bilo kakvih suplemenata prije upotrebe razgovarajte sa ljekarom, pogotovo ako već uzimate terapiju, a nakon pedesete redovne kontrole dio su odgovornog odnosa prema zglobovima.

Tijelo stalno šalje signale — zadatak je da ih čujemo. Umjesto da bol prihvatimo kao dio godina, vrijedi reagovati na vrijeme, ostati aktivan i potražiti stručnu pomoć. Pokretljivost nije luksuz, već sloboda koju treba čuvati svaki dan.