Suve šljive u ishrani: medijski izvještaj o ženi koja je jela tri šljive prije doručka i šta se zna o dobrobitima ovog voća

Strani mediji donose priču o ženi koja je, kako se navodi, svaki dan prije doručka i kafe jela tri suve šljive, te da je nakon 30 dana primijetila promjene na svom tijelu. Riječ je o pojedinačnom, neprovjerenom medijskom izvještaju, a ne o znanstveno potvrđenom nalazu, pa rezultate nakon mjesec dana takve prakse ne treba shvatiti kao generalno pravilo.

Ono što je provjerljivije jeste sastav i svojstva suhih šljiva o kojima pišu naučne publikacije. Suve šljive, bez dileme, spadaju u najbolje sušeno voće. U ostavi mogu stajati oko šest mjeseci, a u frižideru, u zatvorenoj posudi, ostaju jestive čak do godinu dana. Sadrže koncentrisani sorbitol i vlakna, pa djeluju znatno jače kao laksativ od svježih šljiva.

I svježe i suve šljive prava su mala riznica kalijuma, vlakana i vitamina K, dok u tragovima sadrže i magnezijum i gvožđe. Bogate su fitonutrijentima, kao i neohlorogenskom i hlorogenskom kiselinom koje pripadaju fenolima – njihovu ulogu moćnih antioksidanasa potvrdilo je više naučnih istraživanja. Posebno je važna sposobnost ovog voća da pomogne organizmu da bolje iskoristi gvožđe, čemu doprinosi i vitamin C u njemu.

Već četiri do pet suvih šljiva daje oko 280 miligrama kalijuma, odnosno oko 12 posto preporučenog dnevnog unosa.

Ubai – tradicionalni kineski pripravak od suve šljive

Jedan od najstarijih kineskih lijekova pravi se upravo od suve, dimljene šljive i zove se ubai. Taj lijek, kako se navodi, uspješno ublažava mučninu, groznicu i kašalj. Na vrhu liste od 24 vrste voća po antioksidativnoj moći stoji svježa šljiva, dok je suva daleko ispred suvih smokava, urmi, grožđa i kajsija – s dvostruko većom antioksidativnom snagom.

Suve šljive su odličan izvor nerastvorljivih i rastvorljivih vlakana. Nerastvorljiva vlakna pomažu da stolica bude redovna, a rastvorljiva podstiču umereno varenje i upijanje hranljivih materija. Prisustvo sorbitola i hlorogenske kiseline dodatno povećava učestalost stolice i sprječava zatvor.

Šta pokazuju istraživanja

Zdravlje kostiju: Prema kliničkim studijama, antioksidansi i protivupalna svojstva suvih šljiva mogu spriječiti gubitak koštane mase i pomoći u održavanju zdrave gustine i formiranja kostiju, čemu doprinosi i veća količina vitamina K.

Pamćenje: Tri do četiri suve šljive dnevno pomažu da se neutrališu štetni slobodni radikali koji loše utiču na pamćenje. Istraživanja su pokazala da flavonoidi djeluju zaštitno kod kognitivnog oštećenja i pomažu u sprečavanju starosnih neurodegenerativnih poremećaja poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.

Regulacija šećera i holesterola: Prema navedenim studijama, suve šljive mogu doprinijeti snižavanju nivoa glukoze u krvi i LDL, odnosno „lošeg“ holesterola, te štite ćelije od oštećenja. Ako imate dijabetes ili povišen holesterol, prije promjene ishrane posavjetujte se s ljekarom.

Da li ujutro, prije doručka i kafe?

U medijima se navodi da suve šljive ujutru predstavljaju odličan način da se dobrobiti antioksidanasa iskoriste odmah na početku dana, da mogu pomoći redovnom pražnjenju crijeva, te da prirodna energija koju daju čini jutro produktivnijim i živahnijim. Ipak, ne postoji znanstveno utemeljeno pravilo da ih je nužno jesti upravo prije doručka i kafe – dobrobiti ovog voća povezuju se s redovnim unosom, bez obzira na doba dana.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog ljekara.