Selen: mineral koji štiti ćelije i štitnu žlijezdu

U jesenjim danima, kada se organizmu često traži podrška za imunitet, pažnju može izmaknuti mineral koji radi u pozadini – selen. Prema navodima medijskog izvještaja, on štiti ćelije, učestvuje u radu štitne žlijezde i omogućava drugim vitaminima da rade punom snagom. Ovi navodi nisu nezavisno provjereni.

Šta selen čini u tijelu

Prema navodima izvora, selen je ključni dio enzima koji štite ćelije od oštećenja, zbog čega spada među najjače antioksidanse. Tijelo uz njegovu pomoć stvara glutation, vlastiti antioksidans koji čisti ćelije. Rezultat te zaštite su, po istim navodima, manje upale i sporije starenje – otud i naziv mineral dugovječnosti.

Selen se povezuje i s radom štitne žlijezde, koja u organizmu regulira energiju. Bez njega žlijezda, kako se navodi, ne može pravilno koristiti jod, pa se osjećaj umora javlja i kod ljudi koji spavaju po osam sati. Taj umor se nerijetko pogrešno tumači kao lijenost, a razlog bi mogao biti manjak ovog minerala – ovo je navod izvora, a ne potvrđena medicinska činjenica.

Selen se također povezuje s odbranom od virusa i bakterija te s boljom apsorpcijom drugih vitamina. Ukratko: bez njega, kako se ističe, zaštita organizma nije potpuna.

Manjak selena i gdje ga pronaći

Korijen problema je, kako se navodi u izvoru, u tlu – odnosno zemljištu. Zemljište u velikom dijelu Srbije siromašno je selenom, pa ga u tragovima ima i u povrću i žitaricama koje na njemu rastu. Posljedica je, po ovim navodima, da i osobe koje se pravilno hrane mogu imati manjak, a da o tome ne znaju. Ovi podaci odnose se isključivo na Srbiju; za BiH slični podaci u izvoru nisu navedeni.

Apsolutno najbogatiji izvor selena na svijetu su, prema izvoru, brazilski orasi, koji u prodavnicama nisu uvijek dostupni, a cijena im zna biti visoka. Selen se u dobrim količinama nalazi i u ribi, jajima, mesu i gljivama, naročito šampinjonima i vrganjima. Doručak od par jaja i nedjeljna porcija gljiva u čorbi već donose razliku, a svježa i domaća hrana sa pijace ili s tržnice bolja je opcija od poluproizvoda.

Bitan je i način pripreme: dugim kuhanjem, kako se navodi, selen se gubi, pa su bolji izbor pečenje ili kratko dinstanje. Na selu, gdje hrana stiže iz bašte, selena obično ima više nego u gradu, no i to zavisi od zemljišta.

Rizične grupe

Osobito su izložene riziku od manjka, prema navodima izvora, pušači, osobe na dijalizi i osobe s bolestima crijeva, jer njihov organizam slabije zadržava selen. Tema postaje sve aktuelnija i nakon pedesete godine života.

U medijskom izvještaju se, uz ostalo, spominju i suplementi, među njima proizvodi iz linije BiVits ACTIVA (Selen 100 mcg, magnezij citrat s vitaminom B6 i Immunity Junior za školarce). PINK MEDIA BH ove proizvode ne preporučuje niti ih preporučuje – radi se o spomenutim proizvodima iz izvještaja. Prije uzimanja bilo kakvog suplementa, posebno kod djece i trudnica, neophodna je konsultacija s ljekarom, jer pravu dozu određuje stručnjak.

Česta pitanja

Koliko selena treba dnevno? Prema navodima izvora, odrasloj osobi preporučuje se oko 55 mikrograma dnevno, a trudnicama i dojiljama nešto više. Višak selena nije bezopasan, pa tačnu dozu najbolje odredi ljekar.

Usporava li selen zaista starenje? Selen štiti ćelije od oksidativnog stresa, jednog od glavnih uzroka starenja. Sam po sebi ne čini čuda, ali uz zdravu ishranu i kretanje, navodi se, daje rezultate.

Koje namirnice sadrže najviše selena? Prema izvoru: riba, jaja, meso, gljive i brazilski orasi. S obzirom na to da je zemljište u Srbiji siromašno selenom, u tom izvještaju se navodi da je često razumno dopuniti ga suplementom.

Selen ne pravi buku, ali, kako se ističe, posao obavlja. Tanjir gljiva, jaje za doručak i, kad zatreba, suplement – time tijelo dobija ono što mu zemljište nije dalo. Upravo je to, po navodima izvora, dobra investicija za duge zimske dane i zdravlje koje se vidi tek nakon godina.