Pet navika za stolom koje znače i vitkoj liniji i mirnoj probavi

Kod nas je hrana davnina povezana s ljubavlju, pažnjom i tradicijom — kuće u ovo doba godine mirišu na ajvar, pekmez od šljiva i kiseli kupus koji čeka prvi mraz. Istovremeno, o tome koliko i kako jedemo postoji tiha zabrinutost: gotovo svaka druga osoba ima neku probavnu smetnju, a tema kilaže ne silazi s dnevnog reda tokom cijele godine. Dobra vijest je da nisu potrebna čudotvorna rješenja, nego pet malih navika čiji se učinak, kako se navodi, osjeća već nakon dvije sedmice.

Kako izgleda tanjir po pravilima

Temeljno pravilo odnosi se na sastav tanjira: pola njega uvijek treba da zauzme povrće ili salata. Zimskoj sezoni najbolje odgovaraju kiseli kupus, pečena bundeva ili pasulj iz lonca, dok ljeti dolaze na red paradajz, paprika i krastavac iz bašte. Takav tanjir donosi manje kalorija, a više vlakana koja hrane korisne bakterije u crijevima i održavaju šećer u ravnoteži. Preporuka je jasna — povrće na tanjir ide prije mesa.

Kada je riječ o tempu obroka, ključna je sporoća: obrok treba da traje dvadesetak minuta, jer mozgu treba vremena da registruje sitost. Tako se jede manje, a probava prolazi lakše. Pomaže i promjena posuđa — manji tanjir čini istu količinu hrane obilnijom, čemu se koriste i nutricionisti.

Na listi pravila je i doručak, koji ne treba preskakati. Oni koji ga jedu lakše održavaju kilažu, jer gladni ne dočekaju podne i ne "napadaju" hranu. Na kraju, prije obroka preporučuje se čaša vode: ona "budi" probavu i prirodno smanjuje veličinu porcije.

Ova pravila nisu ni nova ni modna — odrasle su na njima generacije prije nas, a u žurbi posljednjih decenija jednostavno su zaboravljena.

Vlakna kao najvjerniji saveznik

Za probavu nema važnijeg saveznika od vlakana, kojih u našoj kuhinji oduvijek ima u izobilju. Ovsena kaša za doručak, integralni hljeb, ječam, sočivo, suve šljive, jabuke s korom i bundeva hrane bakterije koje čuvaju sluznicu crijeva. Stručnjaci preporučuju dnevno između 25 i 30 grama vlakana, a činija ovsene kaše uz tanjir pasulja pokriva dobar dio te količine. Računaju se čak i pečena paprika i konzervisani paradajz. Dobro pravilo glasi: uz svaki obrok barem jedna namirnica koja je rasla u zemlji, a ne u fabrici.

Kada vlakana ima premalo, crijeva to odmah prijave — nadutošću poslije jela, neredovnom stolicom i osjećajem težine u stomaku. Bitno je vlakna uvoditi postepeno, kašiku po kašiku, i uz dovoljno tečnosti, inače umjesto pomoći dolaze gasovi. Za sedmicu dana crijeva se naviknu, a mjesec dana kasnije svoje rezultate pokazuje i vaga.

Kada tijelu treba dodatna podrška

Ponekad ni najbolje sročen tanjir nije dovoljan — osobito poslije praznika ili tokom jeseni, kada se manje krećemo. Tada može pomoći i dodatna podrška: hrom iz BiVITS ACTIVA kolekcije podržava metabolizam šećera i smanjuje želju za slatkim, što je često ključ mirnije kilaže. Za crijeva je namijenjen probiotik EnteroBiotik, koji u pakovanju od 30 kapsula sadrži korisne bakterije koje vraćaju redovnu probavu i smiruju nadutost. Onima kojima treba podrška na dubljem nivou, alfa lipoinska kiselina iz iste kolekcije, u dozi od 300 miligrama, pomaže tijelu da bolje iskoristi energiju iz hrane.

Ništa od navedenog ne zamjenjuje pravila stola — samo daje "vetar u leđa" kada ga tijelo traži. Prije početka bilo kakvog dodatka ishrani, obavezno se posavjetujte s ljekarom ili farmaceutom, koji će preporučiti ono što odgovara vašem organizmu.

Svjetski dan hrane traje samo jedan dan, ali pravila stola mogu ostati s nama cijeli život. Početak je jednostavan: sutra ujutru pola tanjira povrća, čaša vode prije obroka i deset minuta više za stolom. Crijeva će biti zahvalna, a vaga će to s vremenom i pokazati.

Zanimljive činjenice

Koliko vlakana dnevno treba odrasla osoba?
Između 25 i 30 grama. Najlakše su ih unijeti kroz ovsenu kašu, sočivo, suve šljive i povrće, postepeno i uz dovoljno vode.

Da li je porcija važnija od same hrane?
Porcija je pola priče. Manji tanjir, sporo jedenje i voda prije obroka prirodno smanjuju unos hrane, a da se ne osjeća glad.

Kada probiotici zaista pomažu?
Poslije antibiotika, na putovanjima i kada je probava neredovna duže od sedmicu dana — tada korisne bakterije vraćaju ravnotežu u crijevima.