Nizak krvni pritisak nije uvijek bezazlen: kada vrtoglavica i malaksalost zahtijevaju pažnju
Vrtoglavica, malaksalost i iznenadna nesvjestica znakovi su koje ne treba zanemarivati — evo kada nizak pritisak nije razlog za brigu, a kada traži dodatnu pažnju
Dok se o visokom krvnom pritisku mnogo govori, nizak pritisak često se smatra bezazlenom pojavom, naročito kod mladih i vitkih osoba. Ipak, vrtoglavica, zamagljen vid, malaksalost i iznenadna nesvjestica nisu simptomi koje treba uporno ignorisati.
Nizak krvni pritisak, odnosno hipotenzija, najčešće se definiše vrijednostima nižim od 90/60 mmHg. Međutim, ne postoji jedna granica koja za sve ljude znači isto. Neki imaju prirodno nizak pritisak i osjećaju se odlično, bez ikakvih tegoba.
Problem nastaje kada pad pritiska dovede do simptoma poput vrtoglavice, slabosti, mučnine ili osjećaja da ćete se onesvijestiti. Zato nije dovoljno posmatrati samo broj na aparatu — važno je i kako se osjećate, da li su tegobe nove i koliko često se javljaju.
Zašto pritisak pada?
Jedan od najčešćih razloga za prolazni pad pritiska je nedovoljan unos tečnosti. Kada organizam izgubi više vode nego što unese, na primjer tokom velikih vrućina, pojačanog znojenja, povraćanja ili proliva, smanjuje se zapremina krvi i pritisak može da opadne.
Tegobe se mogu javiti i kada naglo ustanete iz kreveta ili sa stolice, što se naziva ortostatska hipotenzija. Ako vam se često zamrači pred očima prilikom ustajanja, ne pripisujte to automatski umoru. Usporite pokrete, sjedite ili lezite ako osjetite vrtoglavicu, a razgovarajte s ljekarom ako se problem ponavlja.
Nizak pritisak može biti povezan i s određenim lijekovima, anemijom, hormonskim poremećajima, srčanim problemima ili drugim zdravstvenim stanjima. Zbog toga učestala malaksalost ne bi trebalo da bude razlog za samostalno uzimanje preparata za podizanje pritiska ili povećanje unosa soli bez stručnog savjeta. Ako već koristite terapiju za visok pritisak, moguće je da je treba prilagoditi, ali to treba procijeniti ljekar.
Posebno je važno obratiti pažnju na novonastale simptome, jer nagli pad pritiska ponekad može da ukaže na ozbiljniji problem, naročito ako je praćen krvarenjem, infekcijom ili poremećajem srčanog rada.
Šta mog jednostavne navike?
Dobra vijest je da jednostavne navike mogu pomoći osobama s blagim tegobama. Redovno unošenje vode, ustajanje bez naglih pokreta, izbjegavanje dugog stajanja i manji, češći obroci mogu smanjiti učestalost simptoma kod pojedinih ljudi. Ako vam se vrtoglavica javlja nakon jela, obratite pažnju na to kada nastaje i koliko traje, jer i obroci mogu da utiču na krvni pritisak.
Povećanje unosa soli nekada se preporučuje, ali nije prikladno za svakoga, posebno za osobe s određenim srčanim ili bubrežnim oboljenjima. Najbolje je da promjene prilagodite uz savjet zdravstvenog radnika, umjesto da se oslanjate na univerzalne savete s interneta.
Kada tražiti hitnu pomoć
Iako nizak pritisak često nije opasan, postoje situacije u kojima zahtijeva hitnu reakciju. Ako dođe do gubitka svijesti, bola u grudima, otežanog disanja, konfuzije, hladne i ljepljive kože ili izražene slabosti, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije stanje, a ne samo na uobičajenu hipotenziju.
Ako se vrtoglavica, umor ili osjećaj nesvjestice ponavljaju, zakažite pregled kako bi se utvrdio uzrok. Cilj nije da po svaku cijenu podignete pritisak, već da otkrijete zašto je nizak i da li uopšte zahtijeva liječenje. Vrijednosti na aparatu jesu važne, ali još je važnije ono što vam organizam govori.
Podijelite
