Kukuruzna sovica napada paradajz: kako prepoznati i suzbiti opasnu štetočinu
Gusjenica buši plodove i hrani se njihovim unutrašnjim tkivom, a ako uđe u plod suzbijanje je gotovo nemoguće
Iako ljetnja povrtarska sezona bliži kraju, baštovani i proizvođači još uvijek moraju biti na oprezu. Osim zelene i smeđe mramoraste stjenice, paradajzu i paprici prijeti i kukuruzna sovica, štetočina čije gusjenice posebno nanoše štetu u plastenicima.
Kako se navodi u tekstu portala Agroklub, kukuruzna sovica (*Helicoverpa armigera*) napada paradajz i papriku, prije svega u plastenicima u kojima je broj tretiranja protiv insekata smanjen.
Štetu ne pravi odrasli insekt, nego larva, odnosno gusjenica. Ona je svijetlo-smeđe boje, sa uzdužnim prugama, tamnijim tačkicama i smeđkastom glavom. Gusjenica buši plodove, od onih najmanjih do većih, hrani se unutrašnjim tkivom, a na površini ostavlja izmet koji se može naći i unutar ploda. Meso je oštećeno u svim unutrašnjim dijelovima.
Štetočina prelazi na paradajz kada se završi vegetaciona sezona na kukuruzu, naročito ako se kukuruz gaji u blizini paradajza, bilo u plasteniku ili na otvorenom polju. Šteta može biti ogromna, jer pored mehaničkog oštećenja dolazi i do truleži plodova, pa oni postaju neupotrebljivi čak i za preradu.
Kada je riječ o suzbijanju, najbolje je djelovati sredstvima dok su larve mlade i dok se još nalaze na donjoj strani listova, na koje leptir polaže jaja. Jednom kada larva uđe u plod, suzbijanje je vrlo teško, gotovo nemoguće.
Izbor sredstava trebalo bi obaviti nakon konsultacija sa stručnjacima za zaštitu bilja, jer je važno odabrati insekticide sa kratkom karencom.
Za one koji preferiraju organsku zaštitu, dobre rezultate postižu sredstva na bazi *Bacillus thuringiensis* subsp. *kurstaki*, koji je djelotvoran protiv jaja, prije piljenja i na početku piljenja larvi. Ova sredstva nisu štetna za ljude i korisne insekte.
Postoji i aktivna materija spinosad, dozvoljena u organskoj proizvodnji, ali ona je štetna za ljude i pčele, pa treba biti oprezan. Karenca iznosi sedam dana u plasteniku, a doza je tri do četiri mililitra na 10 litara vode, uz napomenu da nakon primjene u plastenik ne bi trebalo ulaziti jedan dan.
Među prirodnim rješenjima pomažu i Neem ulje u dozi litre na 80 do 100 litara vode, sirće, te voda u kojoj je otopljen bijeli ili crveni luk. Hidrogen peroksid takođe odlično djeluje na jaja i mlade larve, a pomaže i kalijumov sapun, s tim da njegova koncentracija ne smije prelaziti jedan posto.
Tekst je prepričan prema pisanju portala Avaz.ba. Original pročitajte na Avaz.ba.
Podijelite
