Kardiolog otkrio devet namirnica koje nikada ne konzumira – ovako obrazlaže svoje odluke

Kako je naveo u autorskom tekstu za CNBC, tokom dugogodišnje prakse uočio je da su mnogi njegovi pacijenti redovno vježbali, vodili računa o stresu i vjerovali da se zdravo hrane, a ipak su razvijali ozbiljne kardiovaskularne probleme.

Prema njegovim zapažanjima, jedan od faktora koji se često zanemaruje jeste svakodnevni izbor hrane.

Dr Božraj upozorava da pojedini proizvodi koji se reklamiraju kao „zdravi za srce“, „biljnog porijekla“ ili „sa niskim sadržajem masti“ mogu sadržavati velike količine šećera, soli i drugih sastojaka koje bismo trebalo ograničiti.

Zaslađene žitarice, prerađeno meso i gazirana pića

Na vrhu liste nalaze se zaslađene žitarice za doručak. Dr Božraj kaže da one, naročito one namijenjene djeci, više podsjećaju na slatkiše nego na uravnotežen obrok, jer sadrže mnogo dodanog šećera, a malo vlakana. Ovakav doručak može brzo podići šećer u krvi, nakon čega slijedi pad praćen umorom i gladi. Kao alternativu preporučuje ovsene pahuljice, bobičasto voće i cimet.

Izbjegava i salame, šunku, viršle i druge prerađene mesne proizvode, koji često sadrže puno soli i konzervansa, uključujući nitrate i nitrite. Visok unos natrijuma može doprinijeti povišenom krvnom pritisku. Savjetuje zamjenu svježe pripremljenom piletinom ili ćuretinom.

Zaslađeni gazirani napici i energetska pića takođe su na listi. Redovno konzumiranje velikih količina zaslađenih napitaka povezuje se sa povećanim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti, dok energetska pića zbog visokog sadržaja kofeina i drugih stimulativnih sastojaka kod osjetljivih osoba mogu izazvati ubrzan rad srca i povećanje krvnog pritiska. Kardiolog se osvrnuo i na dijetalne napitke sa vještačkim zaslađivačima, upozoravajući da njihov uticaj na metabolizam i crevnu mikrobiotu još nije u potpunosti razjašnjen. Preporučuje vodu, mineralnu s limunom ili nezaslađene biljne čajeve.

Pohovana hrana, bijeli hljeb i ostalo

Na listi su i pomfrit, pohovana piletina i krofne. Zagrijavanje ulja na visokim temperaturama, naročito višekratno, može dovesti do stvaranja oksidacionih produkata i drugih nepoželjnih jedinjenja. Učestalo konzumiranje pržene hrane povezuje se sa nepovoljnim kardiometaboličkim ishodima, a ovakvi obroci često sadrže i velike količine kalorija i soli. Predlaže pripremu hrane u rerni, uz umjerenu količinu maslinovog ulja.

Dr Božraj upozorava i na bijeli hljeb, krekere i peciva od rafinisanog brašna, te preporučuje integralni hljeb od cijelog zrna. Starije formulacije margarina sadržavale su industrijske transmastne kiseline, koje povećavaju LDL, a snižavaju HDL holesterol – savjetuje čitanje deklaracije, a kao jednu od alternativa izdvaja ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Pojedine biljne zamjene za meso mogu sadržavati velike količine soli, zasićenih masti i različitih dodataka, zbog čega njihov nutritivni sastav može značajno odstupati od sastava celovitih biljnih namirnica – prilikom kupovine važno je pročitati deklaraciju. Gotove supe s puno natrijuma i aromatizovani dodaci za kafu, poput onih s ukusom vanile, karamele i lješnika, takođe izbjegava. Kao alternative preporučuje sočivo, pasulj, leblebije i tofu sa jednostavnijim sastavom, domaće supe od svježeg povrća, te nezaslađene biljne napitke, uz malo cimeta ili ekstrakta vanile.

Ističe da nije neophodno promijeniti ishranu preko noći – važnije je postepeno usvajati navike koje se mogu održati, uz više povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki i orašastih plodova. Prema njegovim riječima, redovna fizička aktivnost, kvalitetan san, nepušenje i kontrola krvnog pritiska i holesterola takođe imaju važnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da nijedna pojedinačna namirnica sama po sebi ne određuje zdravlje srca – rizik zavisi od ukupne ishrane i individualnih faktora.