Dijete u vrtiću donosi i viruse: Navike koje pomažu cijeloj porodici tokom sezone prehlada
Od pranja ruku do provjetravanja i kvalitetnog sna – male promjene u svakodnevici mogu smanjiti rizik od infekcija
Prvi mjeseci u vrtiću često donose nešto što roditelji nisu očekivali – učestalije prehlade, kašalj i druge infekcije. Nevidljivi štit oko djeteta nije moguće napraviti, ali nekoliko jednostavnih navika može smanjiti rizik i pomoći cijeloj porodici da lakše prođe kroz sezonu.
Prvo pravilo je jednostavno, ali važno: ruke su jedna od najboljih linija odbrane. Dijete treba naučiti da opere ruke po dolasku iz vrtića, prije jela, nakon korištenja toaleta i poslije brisanja nosa ili kašljanja. Isto važi i za roditelje, naročito nakon preuzimanja djeteta, pomaganja oko nosa ili presvlačenja. Nije potrebno pretvarati kuću u sterilnu zonu – redovno pranje ruku je mnogo korisnija navika od opsesivnog dezinfikovanja svega što dijete dodirne.
Vazduh i prostor
Druga važna stvar je vazduh i prostor u kojem boravimo. Vrtić je mjesto gdje veliki broj djece provodi mnogo vremena zajedno, pa je potpuno očekivano da se respiratorne infekcije lakše šire. Provjetravanje prostorija i boravak na otvorenom kada vremenski uslovi dozvoljavaju mogu biti dio dobre svakodnevne rutine. Kod kuće je također korisno ne pregrijavati prostorije i, kada je moguće, održavati prijatnu temperaturu i odgovarajuću vlažnost vazduha. Dijete koje je bolesno ne bi trebalo slati u kolektiv samo zato što roditelju nije praktično da ostane kod kuće – odmor pomaže djetetu, a time se štite i druga djeca.
Treći stub je ono što često zaboravimo kada krenu obaveze: san, raznovrsna ishrana i dovoljno tečnosti. Dijete koje je krenulo u vrtić prolazi kroz veliku promjenu ritma, pa je kvalitetan san posebno važan. Umjesto jurnjave za čudotvornim preparatima, mnogo više smisla ima svakodnevna raznovrsna ishrana s voćem i povrćem, izvorima proteina i dovoljno tečnosti. Isto važi i za roditelje – iscrpljen roditelj koji danima loše spava mnogo teže održava sopstvenu rutinu i oporavlja se kad se razboli.
Roditelji su također dio lanca prenosa
Ako dijete počne da kašlje ili kija, ne znači da će se cijela kuća sigurno razboljeti, ali dijeljenje čaša, pribora i peškira, kao i bliski kontakt kad je neko bolestan, može povećati mogućnost prenosa infekcije. Ako se roditelj razboli, koliko god je moguće, treba da odmara, pere ruke i smanji bliske kontakte kad ima izražene simptome. Posebnu pažnju treba obratiti na vakcinaciju prema preporukama pedijatra i važećem kalendaru imunizacije, jer se neke infekcije mogu spriječiti ili značajno ublažiti vakcinacijom.
Važno je zapamtiti da nije svaka temperatura, curenje nosa ili kašalj razlog za paniku. Djeca u kolektivu često imaju više respiratornih infekcija, posebno u periodu adaptacije. Međutim, ako dijete otežano diše, neuobičajeno je pospano ili teško razbudivo, ne uzima dovoljno tečnosti, ima znake dehidracije, izrazito loše opšte stanje ili simptome koji zabrinjavaju roditelja, treba se obratiti ljekaru.
Cilj nije da dijete provede jesen u strahu od svakog virusa – već da usvoji nekoliko dobrih navika koje će mu pomoći sada, ali i godinama kasnije. A kad se bolest ipak pojavi, najvažnije je da porodica zna kada je vrijeme za odmor kod kuće, a kada za savjet pedijatra.
Podijelite
