Cink – mineral koji štiti imunitet, kožu i čulo ukusa
Sudjeluje u radu više od 300 enzima u tijelu, a u sezoni prehlada njegov manjak se najviše osjeti
U doba godine kada su kijanje i kašalj postali svakodnevica, cink tiho radi važan posao: brine o imunitetu, regeneraciji kože i osjetu ukusa. Stručne procjene govore da ga gotovo polovina ljudi na svijetu ne unosi u dovoljnoj količini.
Nakon povratka u školske klupe i dužih, hladnijih večeri, organizam je svakodnevno izložen virusima. U tom periodu cink dobija posebnu važnost – nalazi se u više od 300 enzima ljudskog tijela, pomaže imunitetu, regeneraciji kože i održava osjet ukusa.
Zašto je cink važan
Za razliku od kalcija koji gradi kosti ili željeza koje sudjeluje u stvaranju krvi, cink je mineral bez kojega ti procesi ne mogu biti dovršeni. Njegova uloga je i u prepoznavanju i neutralisanju virusa pomoću bijelih krvnih zrnaca, što organizmu olakšava borbu protiv prehlada. Prema istraživanjima, ako se uzimanje cinka započne na vrijeme, prehlada može trajati dan ili dva kraće.
Kada je riječ o koži, cink podržava obnovu ćelija, smanjuje crvenilo i ubrzava povlačenje akni i manjih povreda. Bez njega ne funkcionišu ni enzimi u pljuvački zaduženi za prepoznavanje slatkog, slanog i kiselog – pa osoba s manjkom cinka često primijeti da hrana više ne ima isti okus.
Na koje signale obratiti pažnju
Prvi simptom obično je promijenjen okus jela. Slijede prehlade koje se dugo vuku, sporo zacjeljivanje rana, lomljivi nokti i pojačano ispadanje kose. Te znakove ljudi najčešće povezuju s umorom i stresom, iako tijelo zapravo upozorava na manjak minerala. Mogu biti pogođeni i raspoloženje te koncentracija.
U djece se manjak prepoznaje kroz usporen rast i slabiji apetit, dok stariji gube snagu i češće obolijevaju od infekcija. Najrizičnije skupine su osobe koje su dugo bile bolesne, te trudnice i dojilje. Ako se simptomi ponavljaju mjesecima, preporučuje se krvna analiza, a prije bilo kakve terapije obavezno se posavjetovati s ljekarom.
Kome prijeti manjak i odakle crpiti cink
Prema stručnim procjenama, nedovoljan unos cinka odnosi se na gotovo polovinu stanovništva svijeta. U riziku su djeca, tinejdžeri, vegani, kao i osobe koje piju puno kafe ili alkohola. Dnevna preporuka za muškarce iznosi oko 11 miligrama, a za žene oko 8, dok se potrebe povećavaju u trudnoći i tokom dojenja.
Vrijedi zapamtiti i da dugim kuhanjem ili pečenjem na jakoj vatri dio cinka iz mesa gubi se. Među najbogatijim izvorima su bundeva i njene sjemenke, govedina, džigerica, školjke, pasulj i orasi – šaka sjemenki bundeve uz popodnevnu kafu ili komad pečene govedine nekoliko puta sedmično može puno značiti.
Kada ishrana ne pokrije potrebe, u obzir dolaze i suplementi. Ipak, tačnu količinu cinka koja vam treba utvrđuje ljekar nakon pregleda i analiza.
Cink nije čudo, ali jest temelj na kojem počiva imunitet. Dok pripremate dom za zimu, ne zaboravite ni na sebe – šaka sjemenki, topla čorba od bundeve i redovna ishrana bogata ovim mineralom mogu mnogo pomoći.
Podijelite
