Ako žena unosi 1.400 kalorija dnevno, koliko treba da jede da bi smršala? Manje nije uvijek bolje
Drastično smanjivanje porcija i preskakanje obroka nisu rješenje — deficit mora biti razuman i prilagođen svakoj osobi
Želja za gubitkom kilograma često vodi ka drastičnom smanjivanju porcija, preskakanju obroka i stalnom brojanju kalorija. Ali koliko je zapravo potrebno smanjiti dnevni unos da bi kilogrami počeli da se tope, a da organizam pri tome ne trpi?
Prva stvar koju treba razjasniti jeste šta znači podatak da ženi treba 1.400 kalorija dnevno. Da li je to količina kojom održava trenutnu tjelesnu masu, ili je to već izračunata preporuka za mršavljenje? Razlika je vrlo bitna. Ako uz 1.400 kalorija održava težinu, smanjenje unosa može doprinijeti gubitku kilograma. Međutim, ako je 1.400 kalorija već njen kalorijski cilj za mršavljenje, dodatno smanjivanje možda uopšte nije potrebno.
Dnevne potrebe zavise od godina, visine, tjelesne mase, fizičke aktivnosti i drugih individualnih faktora.
Zašto manje nije uvijek bolje
Ukoliko žena svoju trenutnu težinu održava sa 1.400 kalorija dnevno, nema razloga da odmah pređe na 1.000 ili manje. Takav potez može nepotrebno otežati unos dovoljno proteina, vitamina, minerala i drugih važnih nutrijenata.
Mnogo je važnije prvo provjeriti da li je procjena energetskih potreba tačna i da li se tjelesna masa zaista održava pri tom unosu. Ako je cilj mršavljenje, kalorijski deficit treba da bude razuman i prilagođen osobi, a ne što veći po svaku cijenu.
Koliko to znači u praksi? Ako žena zaista održava težinu sa 1.400 kalorija, unos od, na primjer, 1.300 kalorija predstavlja mali deficit od oko 100 kalorija dnevno. Ipak, to ne garantuje uočljiv gubitak težine u kratkom roku, jer na rezultate utiču i fizička aktivnost, preciznost praćenja hrane i prirodne oscilacije tjelesne mase.
Ako je 1.400 kalorija već deficit u odnosu na njene potrebe, nema razloga da se dodatno ograničava samo zato što želi brže rezultate. Ključno je da se plan zasniva na stvarnim potrebama, a ne na univerzalnoj brojci koja navodno odgovara svakoj ženi.
Sitost bez stalne gladi
Još jedna česta greška jeste uvjerenje da mršavljenje podrazumijeva stalnu glad. Zapravo, dobro osmišljen jelovnik može obezbijediti sitost i pri smanjenom kalorijskom unosu. Proteini, povrće, voće, mahunarke, integralne žitarice i druge namirnice bogate vlaknima mogu pomoći da obroci budu hranljivi i zasitni. Redovni obroci, dovoljno tečnosti i fizička aktivnost takođe doprinose održivijim navikama.
Cilj nije jesti što manje hrane, već pronaći način ishrane koji se može pratiti duže vrijeme, bez iscrpljenosti i stalnog osjećaja uskraćenosti.
Najvažnije je zapamtiti da broj na vagi ne mora da se mijenja svakog dana da bi plan funkcionisao. Na tjelesnu masu utiču zadržavanje vode, menstrualni ciklus, varenje i drugi faktori, zbog čega su trendovi tokom više sedmica korisniji od pojedinačnih mjerenja.
Ako se pojave izražena glad, vrtoglavica, slabost ili umor, plan ishrane treba preispitati sa stručnjakom. Mršavljenje ne bi trebalo da bude trka u kojoj pobjeđuje ona koja najmanje jede, već proces u kojem se postepeno dolazi do cilja uz očuvanje zdravlja.
Podijelite
